Crnogorski jubilej

1910. Neizdate marke povodom 50 godišnjice vladavine Kralja Nikole i proglašenja Crne Gore kraljevinom

Postoje i druge boje osim navedenih. Cijena ista

Svjetlotisak Svjetlotiskarskog zavoda u Zagrebu. Naklada nepoznata. Rijetko!

Godine 1894. Rudolf Mosinger se seli u Zagreb, I otvara atelje u Ilici br. 8. Kao suvlasnik pridružuje mu se fotograf Lavoslav Breyer, koji je do tada imao samostalni fotografski atelje u ulici Marije Valerije br.8., i u Ilici br.10. Tvrtku pod imenom Mosinger i Breyer zajednički vode do 1898.godine. Rudolf Mosinger osniva 16.12.1898.godine Prvi hrvatski fotografski artistički zavod.
Na Milenijskoj izložbi u Budimpešti u grupi Umjetnost i vještne (sekcija Fotografija) 1896. izložene su mu fotografije koje je radio s još četvoricom fotografa po nalogu Zemaljske Vlade

. Tom je prilikom nagrađen s dvije medalje. Fotografije prikazuju pejzaže, stare gradine i dvorce počevši od Velikog Tabora, Varaždina, Krapine…
Rudolf Mosinger, po prirodi sklon novinama, svoju pažnju je usmjerio i na kinematografiju pa je njegovo ime vezano i za pojavu Hrvatske kinematografije. Samo deset mjeseci poslije projekcije filmova braće Lumiere, u Zagrebu je, 1896. godine, u dvorani Kola, organizirana prva javna projekcija živih fotografija zašto su zaslužni Mosinger i Breyer što ih svrstava među pionire Hrvatske filmske industrije. Nakon Zagreba filmovi su i istoj organizaciji prikazivani u Karlovcu i Varaždinu. Vlasnik aparature i filmova koji su prikazivani bio je Samuel Hoffmann. Na ime supruge Amalije 1917. godine osniva tvrku pod nazivom Monopol film R. Mosinger - Mosinger film koje se bavilo se uvozom i distribucijom najnovijih filmskih ostvarenja. Sljedeće godine u tom preduzeću osnovan je studio za izradu filmskih natpisa.
Nakon razlaza sa Lavoslavom Breyerom, Mosinger formalno napušta fotografski obrt i odmah osniva Svjetlotiskarski zavod 1900.godine. Četiri godine kasnije u Zavodu osniva i odjeljenje za litografiju. Fotografski atelje u Ilici br.8 vodi njegova supruga Amalija sve do 1926.godine.

U financijske teškoće i gašenje Svjetlotiskarskog zavodu dovodi ga opsesivna sklonost ka novitetima, zbog koje je, po uzoru na strane galerije i muzeje, izradio katalog s reprodukcijama cjelokupnog fundusa Strossmayerove galerije, koji je sam opremio, dizajnirao, napisao uvodni tekst te reproducirao svoje fotografije u tada najsavršenijoj tehnici – faksimil gravuri. Iako je sve ispalo savršeno, katalog se loše prodavao. Navedeni katalog napravio je na nagovor svoga prijatelja i neospornog umjetničkog autoriteta Izidora Kršnjavog.
Mosinger je dizajirao i izrađivao plakate za Zagrebački zbor. Kao fotograf pratio je standarde vremena u korištenju fotografskih tehnika, a ostao je dosljedan i svojoj izlagačkoj djelatnosti. Radi mahom albumske, platinotipijske ili kromofotografije. Koristio je tehnike plemenite štampe i poznato je da je na izložbi koja je održana 1911. godine u Salonu Ullrich izlagao fotografiju dobijene tim postupcima. Pored toga na izložbi su bile zastupljene i svjetlotiskarske reprodukcije umjetnina. U izlagačkoj djelatnosti zabilježen je i kao učesnik Međunarodne fotografijske izložbe Hrvatskog društva umjetnosti koja je održana 1913. godine u prostorijama Muzeja za umjetnost i obrt, gdje je izlagalo 59 učesnika iz tadašnje Austro-ugarske, Njemačke, Italije, Engleske i Rusije.Rudolf Mosinger umro je 1918. godine u Beču.